Udah zemlje. Kuda odlazi voda?

Posljednjih godina, svojim očima, svjedočimo kako rijeke i jezera na Zemlji naglo postaju sve pliće. Rezervoari se „tope" pred našim očima, značajno se smanjuju ili potpuno nestaju. Ljudi posvuda pokušavaju pronaći odgovor: Što je razlog takvim pojavama? Tko je kriv? I kako popraviti ovu situaciju?

Ali mnogi danas ni ne zamišljaju razmjere nadolazeće katastrofe ...

Jezera presušuju

2016. godine, drugo najveće jezero u Boliviji, Poopo, presušilo je. Još u travnju 2013. godine tamo je bilo vode, no tri godine kasnije potpuno je nestala. Za lokalno stanovništvo ovo je bila tragedija i predznak tužne budućnosti.

U Čileu je nestalo jezero Laguna de Aculeo čija je dubina bila 6 metara. Presušivalo je tijekom 7 godina i potpuno nestao 2019. godine.

Isti trend je uočen u Kaliforniji (SAD), gdje je jezero Oroville, drugi najveći rezervoar u državi, presušilo gigantskom brzinom. Voda je sada na rekordno niskoj razini.

U Rusiji nije samo voda napustila jezero Peshchera kroz usku rupu na dnu, već su nestale čak i ribe i sva vodena fauna.

Rijeke i slapovi presušuju

Rijeka Paraná, druga najduža u Južnoj Americi nakon Amazone, danas ima najniži vodostaj u posljednjih 77 godina.

Svjetski poznata rijeka Ind u Pakistanu gotovo je presušila — veličina njene delte smanjena je za više od 5 puta. Stotine ljudi koji žive u blizini rijeke morali su napustiti svoje domove. Nekoliko naselja uz obalu je napušteno.

Nekada burna rijeka Slims (Kanada), čija je dubina bila oko 3 metra, gotovo je presušila 2013. godine, ostavivši mali trag u najdubljim dijelovima.

Mnoge rijeke u Americi danas su također na rubu presušivanja i nestanka, od moćnog Colorada do Gasconade.

Argentinski kompleks slapova Iguazu (Brazil), širok gotovo 3 kilometra, jedan od najvećih na svijetu, nedavno se smanjio za 5 puta. Viktorijini slapovi (Afrika), drugi po snazi nakon Iguazua, u 2019. godini su bili na rubu potpunog isušivanja.

Danas ne postoji kutak na Zemlji koji nije dotaknut ovim problemom. Na svakom kontinentu gledamo kako voda nestaje. Američki znanstvenici navode podatke da se tijekom proteklih 50 godina razina vode u najvećim svjetskim rijekama značajno smanjila. Samo u Kini je nestalo više od 27 tisuća rijeka, što je gotovo 50% rijeka cijele zemlje. U proteklih 30 godina u Ukrajini je presušilo više od 10 tisuća rijeka, na njenom teritoriju presušuju bunari. U Engleskoj je ugrožena četvrtina rijeka i polovica plitkih potoka. Zbog nestašice vode, Indija se suočava s krizom vode, koja do sada nije bila znana.

Istodobno, s jedne strane, rijeke i vodene mase nestaju diljem svijeta, a s druge strane, posvuda se povećava broj i učestalost najsnažnijih razornih pljuskova. Dakle, što se događa na planeti?

Zašto i kamo odlazi voda?

Svakih 12 tisuća godina, Zemlja ulazi u ciklus planetarnih kataklizmi, kada galaktička interakcija utječe na jezgru planeta. Neuravnotežena jezgra počinje „skakati", planet ubrzava svoju rotaciju i širi se po ekvatoru. Kao rezultat ovog procesa nastaju mikropukotine kroz koje voda odlazi iz rijeka i vodenih masa u velike dubine. To se može usporediti s udahom koji planet uzima vodu s površine. Ali nakon udisaja uvijek slijedi izdisaj...

Što će biti „na izdisaju"?

Ubrzanje planeta utječe na njegovu centrifugalnu silu, kao rezultat toga, magma se diže na površinu zemljine kore i zagrijava podzemnu vodu. Potvrda ove činjenice može se uočiti već danas: otapanje ledenjaka odozdo prema gore, zagrijavanje dubokih slojeva oceana i ključanje vode u bunarima. Na primjer, u Zapadnom Sibiru, na dubini od jedan i pol kilometar, cijelo more tople vode „pljušti" s volumenom od trilijun kubičnih metara, što je dvostruko više od volumena Sredozemnog mora. Takva kipuća „podzemna mora" nalaze se u mnogim drugim regijama planeta. Oni će biti dovoljni da organiziraju još jedan biblijski potop.

Kada magma dosegne ove ogromne rezerve, voda će početi isparavati poput lavine. Strašno je zamisliti koliko će je izaći iz zemlje kada planet izdahne! To će dovesti do neprestanih bujica kiša, što će dovesti do katastrofalnih poplava. Dočekat ćemo da voda naraste kilometrima, pa da ostanu samo vrhovi planina! A to se čovječanstvu i prije događalo.

Koji je izlaz?

Danas nam se suprotstavlja najstrašniji i najnemilosrdniji neprijatelj čovječanstva, klima. On je davno započeo rat, ali to ne razumiju i ne vide svi zbog naše podijeljenosti u potrošačkom formatu. Još imamo vremena da se ujedinimo i spasimo život na Zemlji. Samo će Kreativno društvo pomoći ljudima da se nose s nadolazećim kataklizmama. Postavši jedinstvena fronta, ujedinit ćemo znanstveni i tehnički razvoj suvremenih znanstvenika i staviti ih u obranu cijelog čovječanstva. Ništa nije nemoguće za ljude ujedinjene jednim zajedničkim ciljem — životom u Kreativnom društvu!